Stav
Vrsta: Diplomski | Broj strana: 72 | Nivo: Filozofski fakultet

1. U V O D
1.1.1. S T A V
1
1.1.2. O D N O S S T A V A I P O N A Š A NJ A
Psihološka struktura stava (naročito konativna komponenta), definira ga izme u ostalog kao spremnost na akciju, pa se prema tome može očekivati da stav utječe na ponašanje. U početku proučavanja stavova postojala su velika očekivanja u pogledu predvi anja ponašanja putem stava. Wicker tvrdi da su istraživanja pokazala općenito slabu povezanost stava i ponašanja (1969a; prema Pennington, 1997). Prišlin (1991) dijeli faze istraživanja odnosa stav-ponašanje prema karakterističnim pitanjima koja su se u njima javljala:
2
1. "postoji li"- faza: ispitivalo se postoji li uopće veza stav-ponašanje, faza okvirno započinje 30-ih godina prošlog stoljeća, 2. "kad" - faza: nastoji otkriti uvjete u kojima se javlja veća povezanost stava i ponašanja, uglavnom period 70-ih godina, 3. "kako" - faza: bavi se psihološkim procesima koji su u osnovi ispitivanog problema, veći dio istraživanja ove faze nastaje 80-ih godina prošlog stoljeća.
Prva faza - Postoji li povezanost izme u stava i ponašanja?
3
ispitivanje odnosa sa stavom prema Kinezima. Vjerojatnije je da to ponašanje ima više veze s nekim drugim stavovima, kao što je npr. stav prema zaradi. Prema Prišlin, nisu sva istraživanja u ranoj fazi dala obeshrabrujuće rezultate u pogledu veze stav-ponašanje kao npr. slijedeća: Juster (1964) nalazi povezanost namjere i ponašanja (fi-koeficijent 0.25), za iznimno velik uzorak od 16 000 sudionika u ispitivanju kupovine odre enih proizvoda; Swartz i Tessler (1972) korelaciju 0.38 izme u namjere i stvarnog ponašanja 136 službenica u davanju koštane srži; Stouffer (1949) na osnovi odgovora vojnih regruta o spremnosti za borbu vrlo dobro predvi a njihovo kasnije ponašanje na europskom ratištu. Povezanosti stava i ponašanja kretale su se od niskih do umjerenih. Takvi rezultati su se mogli i očekivati obzirom da se u skoro svim istraživanjima pojavljivao vremenski razmak izme u mjerenja stava i ponašanja. Zanimljivo je da su se na osnovu veze stav-ponašanje ponašanja na izborima pokazala vrlo prediktivnima (Kelley & Mirer, 1974; prema Prišlin 1991). Rad Kelleya i Mirera imao je važne posljedice na daljnji razvoj u istraživanju veze stav-ponašanje jer su pokazali da se ta povezanost može kretati od nulte do vrlo visoke, i da upitnici za ispitivanje stava nemaju imanentnu karakteristi
...............................NAMERNO UKLONJEN DEO TEKSTA.................................
vanja koristila opća mjera stava za predvi anje nekog specifičnog ponašanja. Stoga nije neobično da su dobivane niske korelacije izme u tih varijabli. Zato se pojavila potreba za specifičnije operacionaliziranom mjerom stava u odnosu na mjeru ponašanja. Prišlin smatra (1991) da razinu korespondiranja mjera stava i ponašanja ne treba slijediti u detalje već postići srednji nivo specifičnosti mjerenja. U suprotnom, previše specifični stavovi doveli bi do kompliciranja njihova mjerenja, čak neizvedivosti, a generalizacija rezultata tih stavova na veći raspon ponašanja postala bi nemoguća (rezultati stavova koji u potpunosti korespondiraju definicijom akcije, objekta, vremena i konteksta u odnosu na odre eno ponašanje, mogu se odnositi samo

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]